Nekoliko informacija

Godinama se smatralo da je učenje stranog jezika u predškolskoj dobi uzaludno. Međutim, najnovija istraživanja pokazala su da su prve tri do četiri godine života zapravo najbolje vrijeme da dijete započne s učenjem stranog jezika.

Slijedi par važnih primjera zašto je to razdoblje najbolje za usvajanje stranog jezika.

Dok su djeca još relativno mala, usvajanje jezika je prirodan proces.

Odrasli često uče jezik na posve neprirodan način. Većina ljudi će s lakoćom recitirati glagole na francuskom jeziku, ali bez obzira na tu činjenicu, većina njih neće se uspjeti sporazumjeti kada posjete Francusku. Kad se odrastao čovjek upusti u izučavanje jezika te kao dijete uči kroz igru i istraživanje, rezultati usvajanja jezika su brzi i lako ostvarivi. Što se više prema učenju postavimo kao djeca, to je učenje lakše. Kada su djeca izložena jeziku, do četvrte godine usvoje do 2000 osnovnih riječi.

Promatrajući kako bebe s lakoćom nauče govoriti uviđamo kako su prirodno nadareni za učenje. Tijekom prvih šest mjeseci njihovog života, bebe koriste 70 različitih zvukova, od kojih je moguće proizvesti svaki zvuk svakog jezika svijeta. Nakon toga njihova se upotreba riječi reducira samo na zvukove koje čuju oko sebe, od roditelja i ljudi koji ih okružuju svakodnevno. Dječji mozak tada odbacuje sposobnost da govori jezike koje ne čuje. (Kotulak, 1996).

Predškolska dob

Tijekom ovog perioda, posebno prve tri godine života, grade se temelji za razmišljanje, jezik, vizije, stavove, sklonosti i mnoge druge karakteristike, kaže Ronald Kotulak, autor knjige Inside the Brain. Stoga bi bilo šteta ne iskoristiti djetetovu prirodnu sposobnost da uči u ovom vitalnom periodu njegovog života, kada mu je učenje stranog jezika jednostavno kao i učenje materinjeg jezika. U prvim godinama života razvije se čak 50% sposobnosti učenja, 30% se razvije do osme godine, tako da bi svaki program za rani razvoj djeteta trebao imati određene tečajeve za poticanje ranog učenja stranih jezika. Ipak, to ne znači da se 50-80% inteligencije, mudrosti i znanja formira u ranom djetinjstvu. Jednostavno znači da se u našem mozgu, u prvih par godina života, formiraju glavne stanice (Bloom, 1964). Odrastao čovjek ima do petsto trilijuna moždanih veza. One uključuju vizualno, taktilno, slušno, mirisno i kinestetsko učenje (Dryden & Vos, 1997). Kasnije u životu, sve što pojedinac nauči, razvit će se iz informacija koje je dobio u ranom djetinjstvu. The Brain’s Developmental Stages (Dryden & Vos, 1997).

Prvi mjesec: Kako dječja osjetila reagiraju na njihovo okruženje, ono razvija nove sinaptičke veze nevjerojatnom brzinom do 3 milijarde svake sekunde (Kotulak, 1996). Sve što dijete proživi, sačuvano je u moždanim stanicama.

Prvih šest mjeseci: Bebe će koristiti sve zvukove svih jezika svijeta. Međutim, koristit će samo one koje čuje iz okruženja te će tako odbaciti mogućnost da govore jezikom koji im nije materinji.

Osam mjeseci: Bebin mozak sadrži do 1000 trilijuna moždanih veza. Nakon te dobi, broj se smanjuje, osim ako se konstantno ne stimuliraju sva osjetila.

Školska dob

Oko desete godine života: Polovica moždanih veza u mozgu prosječnog djeteta je izumrla. Preostalih 500 trilijuna trajat će do kraja života.

Do dvanaeste godine života: Mozak je super-spužva. Tijekom ovog perioda grade se temelji za razmišljanje, jezik, vizije, stavove, sklonosti i mnoge druge karakteristike. Nakon ove starosne dobi, vrata se zatvaraju te su  temelji razvoja postavljeni (Kotulak, 1996). Zbog toga je mnogo lakše naučiti bilo koji jezik do ove dobi.

Djeca migranti su uzor. Nažalost, u mnogim američkim školama strani jezik se uči tek u srednjoj školi. Prema tvrdnjama Harry Chuganija, pedijatrijskog neurologa iz Detroita, učenje stranog jezika trebalo bi započeti u predškolskoj dobi kada učitelji mogu maksimizirati dječju volju i mogućnost usvajanja. Najpodobniji period učenja do srednje škole već prođe. Uspjeh učenja stranog jezika već od predškolske dobi možemo vidjeti ako posjetimo dječji migrantski vrtić u Švedskoj. Ovdje možemo naći trogodišnjake koji tečno govore po tri jezika (Dryden & Vos, 1997). Naime, Švedska je jedna od zemalja s najvećom stopom pismenosti na svijetu. Veliki broj ljudi govori strane jezike, naročito u migrantskim kampovima gdje se jezik usvaja jako brzo. Kako je to moguće? Tako što oni u podučavanju koriste stimulaciju osjetila te uče kroz igru.

Istraživanje o mozgu potvrđuje razvojne stadije za učenje jezika.

Svako zdravo dijete rođeno je sa 100 milijardi moždanih stanica, a svaka od njih stvara oko 20 000 veza u mozgu. Kolikom brzinom će moždane stanice izumirati, ovisi o tome koliko je njihovo okruženje ispunjeno i obogaćeno. (Buzan, 1984; Diamond, 1988; Ornstein, 1984, 1986).

Što točno znači živjeti u obogaćenom okruženju? Ono podrazumijeva puno osjetilne stimulacije. Marian Diamond, istražiteljica moždanih procesa na kalifornijskom Sveučilištu Berkley, proizvela je najinteligentnije štakore na svijetu. Kada su okruženi zrcalima, raznim igricama, zagonetkama ili bojama, mozak im proizvodi više tkiva. Kada žive u kavezima bez takvih sadržaja, mozak im se smanjuje. (Diamond, 1988).

Kako istovremeno učiti djecu više stranih jezika?

Dojenčad može učiti slušanjem, gledanjem, imitacijom te vježbom. Pričajte s njima od početka. Recite im što radite. Upoznajte ih s brojalicama, pjesmicama, igricama te brojite na stranom jeziku. Ako ne govorite ni jedan strani jezik, pobrinite se da slušaju pjesmice, crtiće i slične sadržaje na stranim jezicima. Najvažnije je da im učenje bude zabavno. (Jensen, 1994; Dryden & Vos, 1997; Dryden & Rose, 1995).

Zašto je važno da se zabavljamo?

Čovjek ima četiri vrste mozga u jednom: reptilni mozak, emocionalni mozak, mali mozak te misaoni dio mozga. (Jensen, 1994; Dryden & Vos, 1997; MacLean, 1990). Moždano deblo, koje nerijetko nazivamo reptilnim mozgom, kontrolira većinu nesvjesnih procesa naših tijela, kao što je disanje. Mozak sisavaca ili emocionalni mozak nalazi se u centru mozga te pohranjuje pamćenje. Prema tome, učenje je lakše kad je u našem mozgu pohranjeno kao zabavan process. Ključ učenja je stimuliranje emocija. (Jensen, 1994; MacLean, 1990; Dryden & Vos, 1997).

Mali mozak kontrolira ravnotežu tijela te je umanjena replika cijelog mozga. Također je to jedini dio u mozgu u kojem nastaju neuroni. Neuroni izumiru ako se ne koriste u svim ostalim dijelovima mozga. Korištenje neurona je neophodno kako bismo održali naše mozgove zdravima (Jensen, 1994; Dryden & Vos, 1998).

Gdje se u našem mozgu nalazi razmišljanje o jeziku te proces učenja? Naša moždana kora, ili misaoni mozak, uključuje motorički i senzorni korteks unutar kojih su mnogi centri za inteligenciju. Howard Gardner, psiholog s Harvarda, proveo je mnogo godina analizirajući ljudski mozak i njegov utjecaj na obrazovanje, uključujući učenje stranih jezika. Gardner tvrdi da posjedujemo više vrsta inteligencije: lingvističku, logičko-matematičku, vizualno-prostornu, socijalnu, introspektivnu, muzičku, tjelesno-kinestetičku te prirodnu. (Gardner, 1983; Gardner, 1998).

Author: Institut za španjolsku kulturu i jezik

Share This Post On